Potresi su prirodne pojave , iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla. Svoju razornu snagu dobivaju  u urbanim sredinama dok u planinama prođu nezapaženo.

            Zašto nastaje potres? Nastaju kao posljedica tektonike ploča. Teorija globalne tektonike ploča temelji se na kretanjima litosfernih ploča koje su uronjene u užareni plašt Zemlje, kreću se pod djelovanjem konvekcijskog (kružnog) strujanja magme. Postoji 7 velikih i više desetaka malih (slika 1.). Ploče se kreću do nekoliko centimetara godišnje.Kreću se neovisno o kretanju drugim ploča i pokreti su rotacijski te svaka ima svoj rotacijski pol. To je potvrđeno preciznim satelitskim mjerenjima. Ploče se podvlače, razmiču ili smiču. Pokreti se događaju duboko ispod Zemljine površine. U Zemljinu plaštu zbog velikih temperaturnih razlika nastaje uzlazno strujanje materije i golemo potisci. To dovodi do "plutanja" ploča na užarenom plaštu, a ono do međusobnog sudaranja, pucanja i trljanja jedne ploče o drugu. Aktivnosti su najviše izražene duž njihovih granica što dokazuju raspored vulkana i seizmički aktivni prostori na Zemlji.

slika 1., litosferne ploče,  foto:Shtreber.com

"Granice litosfernih ploča su najnestabilniji dijelovi na Zemlji"

            Seizmologija je znanost koja se temelji na otkrivanju uzroka nastajanja potresa, njihova prostornog rasporeda i vremena pojavljivanja te na određivanju štete prouzrokovane potresima. Za opisivanje snage potresa primjenjuju se najčešće dvije ljestvice: Richterova (1-10) i Mercalli-Cancani-Siebergova (1-12) tzv.MSC ljestvica.

            Mjesto nastanka potresa je hipocentar, a njegova vertikalna projekcija na površini je epicentar.Rasjed na kojem je nastao neki potres gotovo nikad se na površini ne nalazi na mjestu epicentra osim kod vertikalnih rasjeda kao što je San Andreas u Kaliforniji.

                                   
slika 2, Hipocentar i epicentar

Glavni potres je označen zvjezdicom, a naknadni krugovima. Dubina i položaj hipocentara se jako razlikuju.

PETRINJSKI POTRES 2020. I NJEGOVI UZROCI

                Ploča na kojoj se nalazi Hrvatska je ustvari sjeverni rub Afričke ploče, a tek se sjeverno od Alpa nalazi Euroazijska ploča u užem smislu. Alpe su nastale sudaranjem Afričke i Euroazijske ploče i tako se "čelo" Afričke ploče raspalo na velik broj manjih mikroploča. Za nas su važne Apulijska (Jadranska), Dinarska i Vardarska (Panonska) prikazane na slici 3.

                                      A-Apulija, D-Dinarska, V-Vardarska

                 slika 3., Ploče i mikroploče na području Sredozemlja, foto: shtreber.com

            Afrička se ploča godišnje pomiče 2,15 cm prema sjeveru. Pomiče mikroploče koje se lome, a na površini se to osjeti kao potres.  Dakle, našu Dinarsku ploču pritišće kretanje Afričke ploče i dolazi do pucanja stijena. Time se oslobodi dio nakupljene energije pa nastane rasjed što se na površini osjeti kao potres.  Nikad se  u prvom lomljenjune oslobodi sva akumulirana energija nego u nekoliko puta, točnije nekoliko potresa. Snaga potresa ovisi o dužni rasjeda. Jaki potresi nastaju na dugačkim rasjedima

            Potresi koji pogađaju Petrinju i okolicu nastali su na dubini oko 10 km, a slabiji  znatno pliće.

                 Položaji epicentara potresa 31.12.2020., foto: GZZ/ProGEO-Hrvatska/EMCS/CSEM  Potresi su se dogodili na rasjedu koji se pruža sjeveroistok-jugozapad i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline. Slika 5

 Ovaj rasjed je granični rasjed između vrlo dva različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Glavni uzrok potresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, na području Jadrana. područje Jadrana je mala tektonska ploča koja je nekada bila dio spomenute Afričke ploče i odvojla  se od nje. Ta "naša" mala ploča se naziva Adria i njezino kretanje , te međudjelovanje s Europom uzrok je potresa u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH i Italiji. Pretpostavka je da je došlo do pomaka  sjevernog dijela prema istoku. Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. godine magnitude 5,8.Tada se oslobodila energija  zaključana u stijenskoj masi  i od tada do danas tektonske sile su naprezale stijene dok nije došlo do granice pucanja stijena koje su uzrokovale ove potrese.

https://youtu.be/LyKbEU5vL1I

Čekaju li nas jači, slabiji potresi? Zauvijek ćemo biti u neizvjesnosti...                      

Je li potres jačine 6,4 magnitude po Richteru  zaista tako razoran, kada su ovakve posljedice nastupile.

Ključ svega leži u gradnji!

Zašto su se kuće u Petrinji i okolnim selima srušile kao kule od karata?

ČOVJEKA NE UBIJA POTRES, UBIJA GA LOŠA GRADNJA!