Medijska pismenost uključuje sposobnosti pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja medijskih poruka u različitim oblicima. Medijska pismenost povezana je s pitanjima tehnološkog pristupa medijskom sadržaju, razvojem kritičkih vještina, odnosno vještina analiziranja i vrednovanja, nužnih za interpretiranje i razumijevanje medijskih sadržaja.  Budući da smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, upravo nam medijska pismenost omogućava bolje snalaženje i prepoznavanje lažnih vijesti, manipulacija i govora mržnje te odabir kvalitetnog sadržaja i relevantnih, istinitih i provjerenih informacija. Cilj medijske pismenosti je potaknuti razgovore o medijima te sigurnom korištenju tehnologija bez kojih ne možemo napredovati u 21. stoljeću.

Iako su roditelji prvi medijski odgojitelji djece, istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da sami roditelji smatraju da se djeca puno bolje koriste tehnologijom od njih samih te da im nedostaje medijskih kompetencija, zbog čega iznimno važnu ulogu u medijskom obrazovanju imaju nastavnici.

Današnji nastavnici ne samo da obrazuju nego često i odgajaju djecu u društvu u kojem mnoga djeca ne razlikuju stvarni i virtualni svijet te više vjeruju idolima na društvenim mrežama, tzv. influencerima nego vlastitim roditeljima i nastavnicima.

Kroz međupredmetne teme nastavnici obrađuju važne medijske teme kojima se kod učenika potiče kritičko vrednovanje različitih medijskih sadržaja. Među njima se svakako mogu izdvojiti teme kao što su vrednovanje informacija iz različitih izvora, istraživanje i kritičko vrednovanje te stvaralaštvo i inovativnost u digitalnome okružju, prekomjerno provođenje vremena uz medije, elektroničko nasilje, vrednovanje informacija o zdravlju i zdravstvenim temama na internetu, važnost informiranja i uloga medija u informiranju.

Medijsku pismenost maturanata Komercijalno-trgovačke škole Split, u vremenu od 24. do 30. travnja 2023. istražila je Marija Istenić, prof. savjetnik.

U istraživanju su sudjelovala 62 učenika, smjera komercijalist.

Rezultati ankete pokazali su da:

• 47% učenika svaki dan provede više od 4 sata na digitalnim uređajima, a 89% ih za pristup internetu koristi mobitel
• najčešće su na društvenim mrežama, a 73% učenika na društvenim mrežama objavljuju svoje fotografije
• 89% njih roditelji ponekad ili nikada ne nadziru što rade i kakve sadržaje prate i dijele
• 76% učenika zna što su web kolačići, 74% ih je izjavilo da im se povećao broj reklama nakon što su prihvatili sve web kolačiće, a istovremeno  65% njih ne zna ili nisu sigurni na što sve pristaju klikom na "prihvaćam sve"
• samo 11% učenika smatra da se ne zna zaštititi od opasnosti na internetu
• na televiziji najčešće gledaju sport, serije, igrane filmove i dokumentarne emisije
• najviše informacija o medijskoj pismenosti učenici dobivaju iz medija i u školi
• u vezi utjecaja medija na mlade, najviše ih brine nasilje i stereotipi u medijima te 66% učenika smatra da stereotipi u medijima negativno utječu na naše društvo i mogu nanijeti veliku štetu
• posebno brine podatak da 35% učenika usluge školske knjižnice koriste samo za obveznu lektiru, a 34% njih uopće ne koristi usluge školske knjižnice
• brine i podatak da je za 35% učenika knjiga samo ukras na polici, a samo 10% učenika odgovorilo je da ih knjiga ispunjava i obogaćuje
• učenici se najčešće informiraju putem društvenih mreža i internetskih portal
• 60% učenika prepoznaje prikriveno oglašavanje u medijima
• 82% ispitanika smatra da je izloženo dezinformacijama i lažnim vijestima u medijima
• 71% učenika prati influencere na društvenim mrežama, a 81% ih smatra da influenceri promoviraju određeni proizvod zato što su plaćeni za taj angažman, a ne zato što misle da je najbolji
• otprilike polovica ispitanika smatra da bi obrazovanje iz medijske pismenosti trebalo biti značajnije uključeno u školske kurikulume, što bi trebala biti poruka svima nama.

Rezultati istraživanja:

https://bit.ly/43ludO6

Autor: Marija Istenić, prof. savjetnik