Pozivam zainteresirane maturante da istražite na internetu što je to globalizacija, njene pozitivne i negativne učinke. Odgovorite, svaki pojedinačno koji su to nedostaci, a koje prednosti globalizacije. Odgovorite jeste li za ili protiv globalizacije i argumentirajte svoj stav. Iz poslovnih ste komunikacija učili i argumentiranje. Prisjetite se nastavnog sadržaja Argumentiranje:

https://telegra.ph/Argumentiranje-10-18

Svoje odgovore pošaljite na mail ivana.prezzi@skole.hr

Inspiracija:

U sklopu nastavne cjeline Uspostavljanje veza na stranom tržištu iz sadržaja nastavne jedinice Interkulturalna komunikacija, predmeta Tehnika vanjskotrgovinskog poslovanja u trajanju jednog školskog sata, učenici navode primjer tradicije i mentaliteta poslovnih ljudi određene zemlje. U budućoj poslovnoj suradnji cilj je prilagododiti se u interkulturalnoj komunikaciji i naučiti primjenjivati novostečene vještine u suradnji s inozemnim partnerima i kolegama.  

Kada se određena organizacija odluči za poslovanje na međunarodnom tržištu potrebno je da se prethodno dobro upozna sa kulturom zemlje u kojoj želi poslovati jer može doći do poslovnog neuspjeha koji se snažno očituje kroz velike novčane izdatke. Primjeri:

• Primjer neuspjeha dogodio se tvrtki Chevrolet kada je plasirao novi model automobila „Nova“. Hispano američka populacija u Americi s čuđenjem je promatrala promociju automobila Chevrolet „Nova“ zbog toga što nova na španjolskom znači „ne ide“. Poslovni neuspjeh dogodio se zbog nedovoljnog poznavanja jezika, žargona i lokalizma.
• U sljedećem primjeru je američka avionska kompanija pod imenom EMU pokušala se probiti na australskom tržištu, a Emu je poznata australska ptica koja ne leti. Promotivno ime sugeriralo je neuspjeh. Potrošačima se promovirala ironija. Naziv Emo je asocirala na nesigurnost i neuspjeh.
• Kao primjer možemo navesti i tvrtku Mattel koja je željela plasirati Barbie na Kinesko tržište. Cilj im je bio otvoriti divovski dućan od 36.000 četvornih metara sa 6 katova. No, Mattel nije dovoljno proučio tržište. U Kineskoj su kulturi prihvatljive su igračke kao što su slagalice ili igračke edukacijske prirode, te se je Barbie pronašla pomalo kao smetnja na tržištu.
• Velika američka tvrtka Walmart željela je otvoriti svoje prodavaonice na području Njemačke. Prema analizama, tvrtka se morala povući sa tržišta zbog nedovoljnog poznavanja poslovne kulture, zakona o radu i slično. To ih je koštalo oko 1 milijardu američkih dolara.
• Avon, jedan od najvećih proizvođača kozmetike, proširio se je na Japansko tržište 1969. Pokušali su poslovati isto kao i u Americi no prve 4 godine Avon nije imao nikakve zarade. Bilo je mnogo razloga zašto inicijativa prodaje „od vrata do vrata“ ne djeluje. Prvo, japanske domaćice se nisu osjećale ugodno prodajući proizvode ljudima koje nisu poznavale. Drugo, Japanci ne primaju strance u svoje domove na isti način kao što ih dočekuju u Americi ili Europi. Nakon što je pretrpio gubitke prve 4  godine, Avon je naučio na pogreškama i dodijelio je svakom prodajnom predstavniku određeno područje u kojem su već poznavali svoje kupce. (Izvor: Jenkel, V., Primjeri utjecaja kulturne na međunarodno poslovanje, Sveučilište u Puli, 2019)

Interkulturalna komunikacija pojam je koji se odnosi na komunikaciju između različitih kultura. Pod tim nazivnikom ubrajamo i razumijevanje kako nas naše okruženje i kultura u kojoj odrastamo oblikuje, a kako da izbjegnemo stereotipe i predrasude u komunikaciji i poslovanju s ljudima iz drugačijih poslovnih kultura.

U svijetu globalnog poslovanja svakodnevno smo u kontaktu i surađujemo s ljudima drugih kultura i nacionalnosti. Vještinu u kojoj svjesno vladamo i uvažavamo kulturološke različitosti zovemo interkulturalna komunikacija. Uviđanje potrebe i važnosti učenja i istraživanja interkulturalne komunikacije, razvijanja svijesti o vlastitim kulturnim identitetima i uvažavanja drugih, razvijanju interkulturalne osjetljivosti,  učenje gledanja, analiziranja i rješavanja problema iz perspektive kulturnih razlika važni su za stjecanje različitih kulturnih znanja i specifičnosti.

Kulturalne razlike obogaćuju. Na ovaj način učenik ostvaruje i  ishode međupredmetne teme  osobnog i socijalnog razvoja (osr C.5.4.):

-analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni svijet

-analizira i kritički se odnosi prema iskustvima svoje i drugih kulturnih zajednica

-živi u skladu s vrijednostima i kulturom svoje zajednice poštujući kulturni identitet drugih

Sa stranica Ministarstva kulture: 2001. g. Glavna skupština UNESCO-a usvojila je Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti čiji je cilj pomoći državama da, poštujući i promičući kulturnu raznolikost, stvore uvjete za dijalog kultura i civilizacija u uvjetima globalizacije. Paralela između biološke i kulturne raznolikosti nalazi se i u UNESCO-vom izvješću iz 1995. g. Our Creative Diversity (Naša kreativna raznolikost):

“Stotinama milijuna godina, priroda je razvijala nevjerojatne oblike života koji su međusobno tijesno povezani: opstanak svih neophodan je kako bi se osiguralo kontinuirano postojanje prirodnih ekosustava. Na sličan način “kulturni ekosustavi” sastavljeni od bogatih i kompleksnih mozaika više ili manje snažnih kultura, trebaju osigurati raznolikost kako bi sačuvali i prenijeli vrijedno naslijeđe budućim generacijama. Baš kao što su politike za zaštitu bioraznolikosti neophodne kako bi se osigurala zaštita prirodnih ekosustava i raznolikost vrsta, samo odgovarajuće kulturne politike mogu osigurati zaštitu kulturne raznolikosti suočene s rizikom jedinstvene homogenizacije kulture u današnjem svijetu.”

Kulturna raznolikost simbol je nastojanja da se poticajem razvoja svih svjetskih kultura spriječi unificirani razvoj svijeta.

Kulturna raznolikost:

– predstavlja polaznu točku za suživot i uključenje svih ljudi te je osnova za život u multikulturalnom svijetu

– važan je čimbenik razvoja

– njezino je poštivanje ujedno i poštivanje ljudskih prava

– kulturna baština je izvor naše kreativnosti….“*