Provođenjem ovog istraživanja na županijskoj razini, a u sklopu međunarodnog projekta iz područja odgoja i obrazovanja, učenici ostvaruju sljedeće ishode međupredmetne teme održivi razvoj:

odr A.5.3. Analizira odnose moći na različitim razinama upravljanja i objašnjava njihov utjecaj na održivi razvoj.

odr B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo.

odr B.5.2. Osmišljava i koristi se inovativnim i kreativnim oblicima djelovanja s ciljem održivosti.

odr B.5.3. Sudjeluje u aktivnostima u školi i izvan škole za opće dobro.

odr C.5.1. Objašnjava povezanost potrošnje resursa i pravedne raspodjele za osiguranje opće dobrobiti.

odr C.5.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.

U ispitivanju je sudjelovalo 62% žena i 38% muškaraca Splitsko-dalmatinske županije, od čega ponajviše njih u dobi od 20-30 godina života sa završenim preddiplomskim ili diplomskim studijem. Ispitanici, njih čak 75%, smatraju da grad ima financijske koristi od kruzera ljeti.

Zbog brojnih pozitivnih ekonomskih učinaka koje generira, kruzing turizam se (kao i turizam općenito) često koristi kao sredstvo gospodarskog razvoja. Pozitivan gospodarski utjecaj prati se putem ukupnog prihoda od međunarodnog kruzinga, a kojeg sačinjavaju tri kategorije:

· Izravni prihodi od međunarodnog kruzinga u nekoj destinaciji pristajanja sastoje se od potrošnje putnika i posade u destinaciji te od troškova koje ima brod (lučke pristojbe, naknade, gorivo, voda i ostalo).

· Neizravni prihodi su oni koji se ostvaruju u prethodnim transakcijama ( da bi izravni bili mogući).

· Inducirani prihodi su prihodi od povećane potrošnje stanovnika koja je pak rezultat ostvarenog prihoda od kruzinga. Ostale koristi koje ima destinacija od međunarodnog kruzinga su: otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz potrebe kruzinga, opći poticaj razvoju kao rezultat prihoda od kruzinga, promocija destinacije (novi gosti i posjetitelji) itd. (Izvor: Institut za turizam (2007): Studija održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, raspoloživo na:  https://www.scribd.com/document/165421660/070611-kruzing-studija)

S druge strane, pomorska krstarenja se kao grana turizma mogu promatrati u okviru različitih regulacija glede zaštite okoliša, no najvažniji međunarodni pravni akt kojim se regulira sprječavanje onečišćenja s brodova, svakako je Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova, poznata po kratici MARPOL (od engl. maritime pollution). Konvencija određuje i područja za koja je potrebna posebna zaštita s obzirom na njihovu visoku ekološku osjetljivost. U posebna područja ubrajaju se: Sredozemlje, Baltičko more, Crno i Crveno more, Arapski zaljev, Sjeverno more i šire područje Kariba. (Izvor: Pujo, M. B. i Radovan, H., op. cit., str. 232)

Čak 88% ispitanika zna da se pristajanje kruzera u luke povećava svake godine. Njih 50% zna da otpadne vode i otpad s kruzera odlazi u more i to u količini od 3,8 milijardi litara godišnje (Izvor: https://www.telegram.hr/zivot/kruzeri-svake-godine-ispuste-oko-38-milijardi-litara-otpadnih-voda-u-oceane-sto-je-ocito-golemi-problem/) s čim je upoznato 88% ispitanika, a njih 63% se s tim i slaže.

Otpadne vode s kruzera predstavljaju direktnu prijetnju ekoustavima, a posljedično i čovjeku koji o njima ovisi. Neki kruzeri raspolažu ugrađenim sustavima za tretiranje otpadnih voda, tzv. Advanced Wastewater Treatment systems, dok su neki primorani te vode prepumpavati u lučke prihvatne uređaje.

Provedbenim propisima, luke za prihvat kruzera obvezuju se na sustav prihvatnih uređaja za skupljanje otpadnih voda. Istražili smo putem interneta da je problem što u splitskoj luci ne postoji infrastruktura koja to može prihvatiti pa kruzerima jedino  ostaje da otpadne vode ispuste u more. Istina, ne u lukama, brodovi bi takve vode trebali ispuštati dvanaest nautičkih milja od obale ili tri ako imaju biopročistač što mnogo ovisi o ekološkoj osviještenosti kapetana. Prema mišljenju 88% ispitanika, ispumpavanje tanka otpadnih voda trebalo bi biti uključeno u cijenu pristajanja u marine i luke, a njih 62% smatra da kruzeri to neće svojevoljno napraviti već ih na to treba prisiliti zakonski. Istražili smo da Ministarstvo prometa i veza  radi na ulaganju u aglomeraciju na obali te da će jednog dana sve marine i luke morati imati riješenu infrastrukturu za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda sa kruzera i jahti. Nadležna tijela trebaju odrediti obvezu koncesionarima luka da promijene  ekološke standarde i usklade ih s propisima.

Kako pola ispitanih građana zbog turizma podržava usidravanje kruzera i jahti u centar grada gdje su okolne plaže, a u cilju ostvarenja ishoda međupredmetne teme održivi razvoj, maturanti će izraditi edukativne materijale kako bi pobudili svijest kod građana o svim učincima kruzinga u gradu Splitu.