2021-04-12 19:22:35

Savjeti za pisanje završnoga rada

Kako pravilno citirati i navesti izvore 

Budući da trenutačno imamo više pravopisa i priručnika, često dolazi do nedoumica oko navođenja i citiranja radova. Prof. Sanja Balić  priredila je upute  (vidi pod opširnije)  koristeći se  Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je dostupan u cijelosti na https://pravopis.hr/.

1. Navođenje u tekstu

Rad se u tekstu navodi u zagradama. Navodi se ime i prezime autora i godina izdanja, koja se dvotočkom odvaja od oznake stranice, npr.

(Šimić 2009: 123) (Silić i Pranjković 2005: 109 – 110) (Babić i dr. 2002: 234) (Vukušić, Perić i Radić 1987: 56)

Ili kako bi to izgledalo u tekstu:

U nizu romana Turgenjev je nastojao odgovoriti na pitanja koja je pred njega i rusku inteligenciju postavljao društveni razvitak Rusije (Slamnig 2001: 239).

 

2. Navodnici

Pripazite da ne pišete navodne znakove kao što biste to učinili na engleskom jeziku, tj. ”...”.

U hrvatskom jeziku postoje dva oblika: „...” i »...«. Dosljedno se držite oblika koje ste izabrali kroz cijeli tekst. Osim toga, pripazite da nema praznina između navodnih znakova i riječi.

Npr.

U Općoj deklaraciji o ljudskim pravima zapisano je: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.”

→primijetite da nema točke iza navodnih znakova ako se citira izjavna rečenica

 

3. Popis literature

U popisu literature bibliografske jedinice navode se abecednim redom prema prezimenu autora ili prvoga autora ako ih ima više. Budući da je riječ o inverziji, iza prezimena piše se zarez.

Između više autorā piše se točka sa zarezom.

Redoslijed je podataka u bibliografskoj jedinici ovaj: autor(i), godina izdanja i naslov. Ostali podatci (urednik, izdavač, mjesto izdanja, broj stranica i slično) ovise o vrsti publikacije.

a) knjiga

jedan autor:

Slamnig, Ivan. 2001. Svjetska književnost zapadnoga kruga. Školska knjiga. Zagreb.

do tri autora:

Vukušić, Stjepan; Zoričić, Ivan; Grasselli-Vukušić, Marija. 2007. Naglasak u hrvatskome književnom jeziku. Nakladni zavod Globus. Zagreb.

više od tri autora:

Amidžić-Peročević, Katica i dr. 1994. Oporezivanje dohodaka i dobitaka. RRiF. Zagreb.

bez podataka o autoru (navodi se urednik ili priređivač):

Enciklopedija prirode. 1999. Ur. Burnie, David i dr. Znanje. Zagreb.

b) časopis

Petrić, Lidija; Pranić, Ljudevit. 2010. Ekološka svijest u hrvatskoj smještajnoj industriji. Acta Turistica Nova 4/1. 5–21.

→ obratite pažnju da je naziv časopisa u kurzivu, a ne naziv rada (isto će biti i u zbornicima)

c) zbornik

Brozović, Dalibor. 2005. Hrvatski štokavski dijalekti – razvoj i stanje: Hrvatski dijalektološki zbornik. Ur. Moguš, Milan. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb.

d) internetski izvori

tekst na mrežnoj stranici: Radić, Drago. Informatička abeceda. Split. http://www.informatika.buzdo.com/index.html (pristupljeno 11. travnja 2010.). rad u elektroničkome časopisu: Udiljak Bugarinovski, Zrinka; Pavelić, Damir. 2002. Informatizacija Knjižnice i dokumentacije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i edukacija korisnika. Edupoint. CARNet. Zagreb. 1–7. http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-04/clanak-01/ekonomski.pdf (pristupljeno 14. svibnja 2003.).

Obavezno se navodi datum pristupa tekstu.

e) enciklopedijska natuknica

Biologija. 2000. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb.
Trgovačka škola Split