| 2024-05-13 19:01:00 OBJAVA REZULTATA ISTRAŽIVANJA: Medijska pismenost maturanata Komercijalno-trgovačke škole Split 2024. Medijska pismenost, kao rezultat medijskog obrazovanja, danas se smatra pismenošću 21. stoljeća. Ona podrazumijeva pristup, analizu i kritičko vrednovanje te stvaranje novih medijskih sadržaja. Kako bi na pravilan način pratili medije i medijske sadržaje, važno je učenike poučiti kako prepoznati, primjerice, prikriveno oglašavanje u medijima, ali i objasniti im koje su to tehnike kojima se marketinški stručnjaci koriste kako bi učenicima nametnuli želju za određenim proizvodom. Važno je osvijestiti učenike i o potencijalnom negativnom utjecaju izloženosti nasilnim medijskim sadržajima, ali i mogućnosti da i sami postanu žrtve elektroničkog nasilja zbog dopisivanja s nepoznatim osobama ili nasjedanja na lažne profile. Zbog svega navedenog, danas se više ne postavlja pitanje je li nam potrebno poučavanje o medijima, nego kako se ono može poučavati. Medijska pismenost povezana je s pitanjima tehnološkog pristupa medijskom sadržaju, razvojem kritičkih vještina, odnosno vještina analiziranja i vrednovanja, nužnih za interpretiranje i razumijevanje medijskih sadržaja. Budući da smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, upravo nam medijska pismenost omogućava bolje snalaženje i prepoznavanje lažnih vijesti, manipulacija i govora mržnje te odabir kvalitetnog sadržaja i relevantnih, istinitih i provjerenih informacija. Cilj medijske pismenosti je potaknuti razgovore o medijima te sigurnom korištenju tehnologija bez kojih ne možemo napredovati u 21. stoljeću. Kroz međupredmetne teme nastavnici obrađuju važne medijske teme kojima se kod učenika potiče kritičko vrednovanje različitih medijskih sadržaja. Među njima se svakako mogu izdvojiti teme kao što su vrednovanje informacija iz različitih izvora, istraživanje i kritičko vrednovanje te stvaralaštvo i inovativnost u digitalnome okružju, prekomjerno provođenje vremena uz medije, elektroničko nasilje, vrednovanje informacija o zdravlju i zdravstvenim temama na internetu, važnost informiranja i uloga medija u informiranju. Medijsku pismenost maturanata Komercijalno-trgovačke škole Split, u vremenu od 22. travnja do 10. svibnja 2024. istražile su nastavnice Marija Istenić i Ivana Čota. U istraživanju je sudjelovalo 70 maturanata, smjer komercijalist. Rezultati ankete pokazali su da: 84% učenika svaki dan 4 ili više od 4 sata provede uz ekran 57% učenika svaki dan ili gotovo svaki dan gleda televiziju, a najčešće gledaju sport, kriminalističke serije, humoristične serije, dokumentarne filmove i reality emisije, a najmanje popularni žanrovi su domaće i strane sapunice, kvizovi znanja i kulinarske emisije. otprilike polovica učenika konzumira tradicionalne medije (televiziju, radio, knjige, kino ili tiskane novine) manje od jednom tjedno ili uopće ne, dok ih velika većina koristi mobilni telefon svaki dan ili skoro svaki dan, a gotovi svi se svakodnevno koriste Internetom na mobilnom telefonu. Nitko od ispitanih učenika nije prijavio da se Internetom koristi manje od jednom tjedno, a glavni razlozi korištenja Interneta koje su učenicii naveli uključuju slanje ili primanje elektroničke pošte, traženje informacija o proizvodima i uslugama, čitanje vijesti na internetskim portalima, online kupovinu proizvoda i usluga, komunikaciju putem društvenih mreža, istraživanje i učenje, pri čemu je svaki od tih razloga odabralo barem 78% učenika. učenici smatraju da nemaju većih problema veznih uz pretraživanje informacija na Internetu. Mali postotak učenika se uglavnom ili potpuno slaže s tvrdnjom da im je teško procijeniti koje ključne riječi koristiti kako bi pronašli sadržaj koji ih zanima (8,6%), da im je teško pronaći web stranicu kojom su se prije koristili (7,1%), da ih pretraživanje informacija umara (15,7%), da ih zbunjuje dizajn internetskih stranica i portala (8,6%), da im je potreban tečaj o pretraživanju informacija na Internetu (7,1%), te da im je ponekad teško provjeriti točnost informacija koje su pronašli (23%). oko 40% učenika ističe da zna izraditi novi sadržaj od postojećih internetskih slika, glazbe ili videa, izmijeniti sadržaj koji je netko drugi napravio (39%), dizajnirati internetsku stranicu zna 30% učenika, 25% ispitanika odgovorilo je da zna procijeniti je li neki softver ili aplikacija sigurna za preuzimanje, 22% učenika izjavilo je da zna na koje se sve online sadržaje primjenjuju prava intelektualnog vlasništva, sa samopouzdanjem komentiram na portalima, forumima ili društvenim mrežama 25% učenika. učenike najviše zabrinjava istinitost informacija koje dobivaju putem Instagrama (64,3%), preko YouTubea 63% te portala ili aplikacija za distribuciju vijesti (62%), a najmanje istinitost informacija koje nađu putem internetskih tražilica (55,79%). 87% učenika smatra da je svakodnevno ili ponekad izloženo dezinformacijama i lažnim vijestima u medijima, a 38% ih je izjavilo da im je teško na internetu procijeniti jesu li vijesti koje čitaju istinite ili neistinite. odgovori na 10. i 11. pitanje opisuju kritički odnos učenika prema tradicionalnim medijima. U skladu s njima, 67,1% učenika slaže se uglavnom ili u potpunosti s tvrdnjama da vlasnici medija utječu na sadržaj koji se proizvede u njihovim medijima, da medijske kompanije odabiru izvještaje kojima će privući publiku misli 56% učenika, da publika traži vijesti koje odgovaraju njezinim političkim uvjerenjima slaže se 59% učenika, da dvoje ljudi može istu vijest protumačiti na različite načine misli 56% ispitanika, da vijesti utječu na ljude bili oni toga svjesni ili ne slaže se 63% učenika, da su vijesti napravljene da privuku pozornost izjavilo je 67% maturanata, da zbog rasvjete u studiju neki ljudi mogu izgledati bolje ili lošije misli njih 56%, da tehnike proizvodnje vijesti mogu utjecati na percepciju građana smatra 56% učenika, da kada fotografiraju, fotografi odlučuju što je najvažnije misli 59% učenika, da vijesti s privlačnijim slikama prije dospiju u javnost smatra 66% maturanata, da vijesti o sukobima dobivaju više pozornosti izjavilo je 59% ispitanika, a da se u vijestima stvari prikazuju dramatičnijima nego što stvarno jesu misli 59% maturanata. 33% učenika ne zna ili nisu sigurni što su web kolačići, a 46% njih ne zna ili nisu sigurni na što sve pristaju klikom na "prihvaćam sve" najviše informacija o medijskoj pismenosti učenici dobivaju iz medija (43%) i u školi (37%) u vezi utjecaja medija na mlade, učenike najviše brine nasilje u medijima (34%) te stereotipi i njihov utjecaj na mlade (30%), a 59% učenika smatra da stereotipi u medijima negativno utječu na naše društvo i mogu nanijeti veliku štetu posebno brine podatak da 39% učenika usluge školske knjižnice koriste samo za obveznu lektiru, a 27% njih uopće ne koristi usluge školske knjižnice brine i podatak da je za 37% učenika knjiga samo ukras na polici, a samo 7% učenika odgovorilo je da ih knjiga ispunjava i obogaćuje učenici se najčešće informiraju putem društvenih mreža (53%) i internetskih portala (19%) 87% ispitanika smatra da je izloženo dezinformacijama i lažnim vijestima u medijima 80% učenika prepoznaje ili ponekad prepoznaje prikriveno oglašavanje u medijima, a na pitanje smatraju li da "čudesna krema" briše bore u samo nekoliko dana 53% učenika odgovorilo je negativno jer misle da takva krema ne postoji 73% učenika prati influencere na društvenim mrežama, a 57% ih smatra da influenceri promoviraju određeni proizvod zato što su plaćeni za taj angažman, a ne zato što misle da je najbolji polovina ispitanika smatra da postoje razlike u načinu na koji se prikazuju iste ili slične informacije u različitim medijima, 40% njih te razlike zanemari i ignorira, a 31% ih provjerava pomoću tražilica ili uspoređuje s drugim izvorima na pitanje koje vještine medijske pismenosti smatraju najvažnijima, 44% učenika odgovorilo je analizu i kritičko promišljanje medijskih sadržaja, 32% tehničke vještine potrebne za pristup i korištenje medija, a 20% za stvaranje vlastitih medijskih sadržaja i poruka 66% učenika izjavilo je da ima priliku u školi učiti o medijskoj pismenosti i da bi željeli učiti više o utjecaju korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje (37%), o prepoznavanju lažnih vijesti i dezinformacija (20%), o zaštiti osobnih podataka (20%) i o analizi medijskih sadržaja(12%) 69% ispitanika smatra da bi obrazovanje iz medijske pismenosti trebalo biti značajnije uključeno u školske kurikulume, što bi trebala biti poruka svima nama.Iako ne postoje norme s kojima bi se ovi rezultati usporedili i iako je njihova točnost uvjetovana iskrenošću pri odgovaranju na upitnik, oni svejedno pružaju uvid u medijsku pismenost i ponašanja učenika. Dok visoka učestalost korištenja Interneta koju su učenici prijavili sigurno doprinosi barem tehničkom znanju kao komponenti medijske pismenosti, čini se da bi bilo korisno unaprijediti sposobnosti proizvodnje medijskog sadržaja učenika te njihove vještine vezane za procjenu istinitosti informacija koje dobivaju kroz digitalne medije. Rezultati istraživanja:
|
| Trgovačka škola Split |