2022-01-26 12:08:23

ISTRAŽIVANJE NA RAZINI ŠKOLE U CILJU OSTVARENJA ISHODA MEĐUPREDMETNE TEME ODRŽIVI RAZVOJ

Profesorice Magda Barišić, Vanja Perković i Ivana Prezzi osmislile su i provele istraživanje o osvještenosti učenika o ekološkom otpadu. Istraživanje je provedeno na školskoj razini i to na uzorku od 54 učenika maturanta. Objavljujemo rezultate istraživanja koje nam služi za ostvarenje ishoda međupredmetne teme održivi razvoj u sklopu eTwinning projekta „Sustainable development“.

Kurikulum međupredmetne teme održivi razvoj doveo je do određivanja triju domena: Povezanost, Djelovanje i Dobrobit, koje djeluju kao integrirana cjelina. Zajedno one ispunjavaju ulogu temeljnih koncepata za uspješno i primjenjivo učenje i poučavanje o održivome razvoju u 21. stoljeću. Pritom Povezanost (domena A) obuhvaća temeljna načela održivosti i međuovisnosti u ekosustavima, Djelovanje (domena B) obuhvaća potrebu aktivnoga širenja i primjene prikladnih znanja i vještina za održivo življenje, a Dobrobit (domena C) obuhvaća odgovornosti i prava u ostvarivanju željenoga cilja: dobrobiti za sve ljude, okoliš i buduće generacije.
Uloga nastavnika je motivirati učenike za aktivno učenje, za rješavanje problemskih zadataka i za praktično djelovanje. On stvara uvjete za ugodno i prijateljsko ozračje koje je preduvjet za ostvarivanje visokih razina postignuća i kompetencija. 

Zbog navedenog, profesorice su došle na ideju projekta kroz kojeg učenici u suradnji sa učenicima drugih zemalja teoretski razrađuju poslovnu ideju otvaranja reciklažnog dvorišta u sklopu škole, pri čemu svaki učenik maturant ostvaruje ishode 5.ciklusa spomenutih A, B i C domena međupredmetne teme:

 

odr A.5.1. Kritički promišlja o povezanosti vlastitoga načina života s utjecajem na okoliš i ljude.

odr B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo.

odr C.5.1. Objašnjava povezanost potrošnje resursa i pravedne raspodjele za osiguranje opće dobrobiti.

 

U nastavku donosimo obradu osnovnih podataka iz anketnog  upitnika. Dob ispitanika je 18 godina, a broj ispitanih osoba muškog spola iznosi 31 (odnosno 57%), dok broj ispitanih osoba ženskog spola iznosi 23 (odnosno 43 %).

Na prvo i osnovno pitanje 28 ispitanika (52%) odgovorilo je da otpad nije isto što i smeće, dok njih 26

(48%) smatra da je otpad isto što i smeće.
Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa. Drugim riječima, otpad su tvari i predmeti koje planiramo odbaciti jer nam više ne trebaju, ali se mogu ponovno iskoristiti ili reciklirati. Suprotno tome smeće je otpad s kojim se neprimjereno ili pogrešno rukuje.

Miješanjem različitih vrsta otpada nastaje smeće koje je vrlo teško i samo djelomično moguće reciklirati uz visoke troškove. Ono najčešće odlazi na odlagališta, a često završava i na divljim deponijama u prirodi. Inače, smeće kao termin se više ne upotrebljava, jer označava nešto bezvrijedno, dok to ne možemo reći za otpad. Zbog toga otpad nije isto što i smeće. Odnosno otpad, ukoliko se ne iskoristi je beskoristan, pa čak i štetan, te on kao takav zahtjeva stalan nadzor i kotrolu, zauzima prostor i sl. Čovjek je jedino biće na svijetu koje stvara otpad. Jedna osoba dnevno proizvede do 1,20 kg komunalnog otpada, a godišnje u Hrvatskoj se odloži 3 157 963 tona komunalnog otpada.

S obzirom na rezultate temeljnog pitanja o otpadu, trebali bismo se zapitati jesmo li dovoljno educirani? Edukacija je nešto što je stalno potrebno, posebno vezano za otpad, jer uvijek nastaju nove sastavnice otpada koje treba moći/znati iskoristiti.

 

Riječ recikliranje je nastala iz riječi: RE + CYCLE = PONOVNO KRUŽENJE. To je postupak sakupljanja

odbačenih proizvoda, razvrstavanje i njihovo pretvaranje u nove materijale za izradu novih proizvoda

slične ili iste namjene. U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci.

Koje se od ponuđeni predmeta mogu reciklirati? Odgovor je svi osim lijekova.  Kroz ovo pitanje došli smo do spoznaje kako čak 39% učenika ne zna da se većina predmeta može reciklirati uključujući papir i staklo.

43 učenika (80%) svakodnevno odlaže pravilno otpad. Nepravilno odlaganje otpada, smatramo nedostatkom edukacije i informiranosti o posljedicama takvog odlaganja. Iz dobivenih odgovora (54 odgovora) uvidjeli smo kako veliki broj ispitanika ne zna koliko ima reciklažnih dvorišta u Splitu, pa čak ni koja je njihova funkcija. U Splitu postoje 2 reciklažna dvorišta i to Karepovac i Orišac, a Grad planira otvaranje još dva , Pujanke i Kopilicu.
Većina učenika navodi da je udaljenost kontejnera od njihovog doma do 100 m (dosta njih i manje). Udaljenost kontejnera od same stambene jedinice od 100 metara ukazuje na visoku gustoću razmještenosti kontejnera u našem gradu. Interesantno je i to da većina učenika radije želi selektirati otpad u vrećicama za odvojeno prikupljanje u kući, dok manji dio u za to predviđenim kanatama. Razlog je nedostatak prostora za odlaganje otpada u kantama i nedostatak reciklažnih dvorišta na području grada Splita.

U konačnici, 76% učenika naše škole se sviđa ideja o otvaranju reciklažnog dvorišta u sklopu škole.

 


Trgovačka škola Split