2024-02-04 20:16:07

Noć muzeja - Posjet Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu

Hrvatsko muzejsko društvo 19. put organiziralo je nacionalnu manifestaciju Noć muzeja, koja se održala 26. siječnja 2024. u suradnji s hrvatskim muzejima, baštinskim, znanstvenim i obrazovnim institucijama. Tema devetnaeste Noći muzeja je – MUZEJI I NOVA PUBLIKA,  namijenjenim novim generacijama i muzejskim sadržajima koji će odgovoriti na sve zahtjevnije izazove vremena u kojem živimo. U Noći muzeja posjetili smo muzej koji predstavlja biser naše kulturne baštine, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.

FOTO GALERIJA

Učenici 1. a razreda s profesoricom povijesti Kristinom Stipicom i školskom knjižničarkom Margaretom Glavurtić posjetili su ovaj muzej kako bi  upotpunili znanje o počecima hrvatske pismenosti i kulture i o prvim hrvatskim kneževima i kraljevima. Na taj način postignuta je korelacija Povijesti i školske knjižnice, a učenici su podijeljeni u grupe koje će nakon razgledanja muzeja izraditi prezentacije u različitim digitalnim alatima. Svaka grupa dobit će po dva starohrvatska spomenika koje će predstaviti na satu, a kasnije i na web stranicama škole.

U  glavnoj dvorani muzeja imali smo prilike vidjeti spomenike koji govore o povijesti  Hrvata od doseljenja do gubitka samostalnosti i obuhvaćaju razdoblje od 7. do 12. stoljeća. Krsni zdenac, Oltarski ciborij iz Biskupije kod Knina, sarkofag kraljice Jelene iz Solina, Zabat oltarne pregrade s likom Bogorodice, replika Bašćanske ploče te natpisi s različitih arheoloških lokaliteta koji svjedoče o hrvatskim vladarima.    

Krsni zdenac (Višeslavova krstionica)

je pronađena u Ninu i datira iz vremena kneza Višeslava  s početka 9. stoljeća. Služila je za pokrštavanje odraslih osoba, a isklesao ju je u mramoru svećenik Ivan u čast Ivana Krstitelja. Šesterostraničnog je oblika, ukrašena ornamentom troprutaste vrpce i tordiranim stupićima. Na sredini krstionice nalazi se križ ukrašen hrvatskim pleterom. U sam rub krstionice uklesan je natpis na latinskom jeziku.

https://www.nin.hr/hr/kulturna-bastina/viseslavova-krstionica

Oltarski ciborij iz biskupije kod Knina

Oltarski ciborij datira  iz druge polovice 11. stoljeća i pripada fazi predromanike. Četiri stupa s kapitelima ukrašena su životinjskim likovima. Urese stranica košare sačinjavaju pretežno kompozicije stiliziranog biljnog ornamenta.

https://proleksis.lzmk.hr/15321/

Sarkofag kraljice Jelene – Solin

Na prednjoj strani sarkofaga kraljice Jelene iz 10. stoljeća nalazi se natpis na latinskom jeziku i predstavlja prednji dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano njezino tijelo. Od krhotina ga je sastavio don Frane Bulić 1898. i  preveo latinski tekst. Ovaj nadgrobni natpis je izvanredno značajan za hrvatsku povijest jer pored imena kraljice Jelene sadrži imena hrvatskih kraljeva Krešimira II i Držislava.

https://vmgs.hr/gospin-otok/sarkofag-kraljice-jelene/

 

Zabat oltarne pregrade s likom Bogorodice iz Biskupije kod Knina, katedrala sv. Marije ( druga polovica 11. stoljeća)

Zabat oltarne pregrade trokutastoga je oblika, sastavljen iz nekoliko fragmenata koji su uspješno rekonstruirani u cjelinu. U središnjem dijelu prikazan je lik Bogorodice u molitvi s rukama prekriženim na prsima. Bogorodica ima jednostavne crte lica, oko glave ima aureolu, a plašt joj je prebačen preko ramena. Na luku zabata sačuvan je i dio natpisa. Plitak reljef i plosnata modelacija likova podsjećaju na bizantske madone. Pleter ustupa pred palmicama što je znak rane romanike.

 

 

https://www.svetianteknin.com/?p=243

 

 

Natpis kneza Branimira -  Šopot kod Benkovca, 9. stoljeće

Za kneza Branimira Hrvatska postaje jaka i nezavisna država. Postaje utočište Metodovim učenicima koji su sa sobom donijeli glagoljicu i slavensko bogoslužje te na taj način postavili temelje razvoju hrvatske pismenosti i  kulture. Sačuvano je pet natpisa na kojima se spominje ime kneza Branimira: Gornji Muć, Šopot kod Benkovca, Nin, Ždrapanj kraj Skradina i Otres kraj Bribira. Najznačajniji je nartpis kneza Branimira iz Šopota kod Benkovca jer predstavlja najstariji spomen hrvatskog imena u narodnom obliku.

BRANIMIRO COMMES DUX CRUATORUM…– Knez Branimir, vojvoda Hrvata…

https://akademija-art.hr/2014/04/03/u-sopotu-je-uklesan-najstariji-narodni-oblik-hrvatskoga-imena-13/

 

Ovom prilikom posjetili smo i izložbu koja se nalazi na katu muzeja:

CHROATORUM BELLATORES - RATNICI U RANOM SREDNJEM VIJEKU

Mnogi kameni spomenici sadržavaju imena narodnih vladara, hrvatskih kneževa i kraljeva. Oni pripadaju višoj društvenoj klasi vlasti koja svoj položaj duguje uspješnom vođenju i sudjelovanju u ratu. Ti ratnici su igrali ključnu ulogu u utemeljenju hrvatske države u ranom srednjem vijeku. O svemu tome svjedoče predmeti od uporabnog, estetskog i umjetničkog značaja, mačevi, ostruge i natpisi u kamenu koji predstavljaju svjedočanstvo o tom vremenu.

 

 

 

Karolinški mačevi

Većina karolinških mačeva rađena je u franačkim radionicama uz rijeku Rajnu.
Mač je skupocjeno oružje i svjedoči o društvenom statusu. Velik dio mačeva ukrašen je srebrom ili zlatom na dršci, a neki primjerci imaju ukrase i na samoj oštrici.

                                  

 

 

Članak sastavile: Kristina Stipica, prof. povijesti

                     Margareta Glavurtić, školska knjižničarka

 

 


Trgovačka škola Split