Novac je danas sastavni dio gotovo svake životne odluke – od svakodnevne kupnje i štednje do planiranja budućnosti, obrazovanja i samostalnog života. Upravo zato financijska pismenost postaje jedna od ključnih životnih vještina suvremenog društva, osobito među mladima koji se sve ranije susreću s financijskim odlukama, digitalnim plaćanjem, online kupnjom i različitim oblicima potrošnje.
Povodom obilježavanja Svjetskog tjedna novca, od 10. do 27. ožujka 2026. godine nastavnica Marija Istenić provela je istraživanje među učenicima Komercijalno-trgovačke škole Split s ciljem ispitivanja njihove financijske pismenosti, navika upravljanja novcem, stavova o štednji i ulaganjima te interesa za financijsko obrazovanje.
Ciljevi istraživanja
Cilj istraživanja bio je ispitati razinu financijske pismenosti učenika te njihove stavove, navike i ponašanja povezana s upravljanjem novcem, štednjom i financijskim odlukama u svakodnevnom životu.
Istraživanjem se nastojalo utvrditi kako učenici procjenjuju vlastito financijsko znanje, na što najčešće troše novac te koliko razvijaju navike štednje i planiranja osobnih troškova. Posebna pažnja usmjerena je na razumijevanje osnovnih financijskih pojmova poput kamata, ulaganja, rizika i upravljanja osobnim budžetom.
Cilj je također bio analizirati stavove učenika o važnosti financijske pismenosti, njihov interes za dodatno financijsko obrazovanje te način na koji doživljavaju financijsko obrazovanje u školi. Istraživanje je obuhvatilo i percepciju učenika o ulaganju novca, brzim načinima zarade te financijskoj sigurnosti i neovisnosti u budućnosti.
Dodatno, nastojalo se ispitati koje teme iz područja financijske pismenosti učenici smatraju najkorisnijima te koje oblike nastave i učenja preferiraju kada je riječ o financijskom obrazovanju.
Metodologija istraživanja
Istraživanje je provedeno metodom anonimne online ankete među komercijalistima trećih i četvrtih razreda Komercijalno-trgovačke škole, a u njemu je sudjelovalo 127 učenika. Upitnik je sadržavao 20 pitanja zatvorenog tipa, pri čemu su učenici birali odgovore koji najbolje opisuju njihove stavove, navike i iskustva vezana uz financijsku pismenost.
Pitanja su obuhvatila različita područja financijskog ponašanja, uključujući upravljanje novcem, navike trošenja i štednje, razumijevanje financijskih pojmova, stavove prema ulaganju i financijskoj sigurnosti te procjenu zastupljenosti financijske pismenosti u školskom obrazovanju.
Dobiveni rezultati obrađeni su kvantitativnom analizom te prikazani brojčano i u postocima, kako bi se dobio jasniji uvid u financijske navike, interese i potrebe učenika u području financijskog obrazovanja.
Što pokazuju rezultati?
1. Procjena vlastite financijske pismenosti
Rezultati pokazuju da većina učenika svoju financijsku pismenost procjenjuje pozitivno. Čak 49% učenika smatra da dovoljno razumije osnovne financijske pojmove, dok 41% navodi da vrlo dobro zna upravljati novcem i planirati troškove. Manji broj učenika (6%) smatra da posjeduje samo osnovno znanje, a tek 3% financije doživljava zbunjujućima i nerazumljivima. Ovi rezultati ukazuju na relativno visoku razinu samoprocijenjenog financijskog znanja među učenicima.
2. Visina mjesečnog džeparca
Najveći broj učenika (32%) raspolaže mjesečnim džeparcem većim od 100 eura. Po 19% učenika navodi da prima do 25 €, od 26 do 50 € te od 51 do 80 €, dok 10% učenika ima džeparac između 81 i 100 €. Rezultati pokazuju značajne razlike u financijskim mogućnostima učenika, što može utjecati i na njihove navike trošenja i štednje.
3. Na što učenici najčešće troše novac
Najviše učenika novac troši na hranu i piće, što je odabralo 48 učenika. Slijede odjeća i obuća (26 učenika) te izlasci (22 učenika). Zabrinjava podatak da 16 učenika navodi cigarete i alkohol kao jednu od glavnih stavki potrošnje. Vrlo mali broj učenika troši novac na knjige ili obrazovne sadržaje. Rezultati ukazuju da su potrebe i zabava glavni prioriteti u trošenju novca među mladima.
4. Prva asocijacija na novac
Za 38% učenika novac prvenstveno predstavlja sredstvo za kupnju stvari koje žele. Njih 26% novac povezuje sa štednjom i sigurnošću, dok 20% učenika novac vidi kao priliku za ulaganje i povećanje bogatstva. Manji broj učenika novac povezuje sa stresom i brigom (7%), dok 9% navodi da o novcu ne razmišlja previše. Rezultati pokazuju da učenici novac najčešće promatraju kroz potrošačku perspektivu, ali dio njih razvija i svijest o važnosti štednje i ulaganja.
5. Upravljanje novcem
Najveći broj učenika (35%) opisuje se kao umjeren u upravljanju novcem – paze na troškove, ali si ponekad priušte spontane kupnje. Četvrtina učenika (24%) smatra da vrlo pažljivo upravlja novcem i planira troškove, dok 26% priznaje da troši spontano. Oko 11% učenika navodi da često potroši više nego što bi trebalo, a 4% ne razmišlja o financijama. Rezultati ukazuju na to da većina učenika ipak pokazuje određenu razinu financijske odgovornosti.
6. Navike štednje
Čak 60% učenika navodi da odvaja dio novca za štednju, dok 40% učenika ne štedi. Ovaj rezultat pokazuje da većina učenika razvija svijest o važnosti financijske sigurnosti i planiranja budućih troškova, iako značajan broj još uvijek nema naviku štednje.
7. Razlozi štednje
Najveći broj učenika štedio bi za putovanja (39 učenika) i automobil (38 učenika), što pokazuje želju za samostalnošću i iskustvima. Dio učenika štedio bi za stan (17 učenika), dok manji broj navodi obrazovanje, mobitel ili igraću konzolu kao cilj štednje. Rezultati pokazuju da učenici najčešće štede za dugoročnije i vrijednije ciljeve.
8. Stavovi o štednji
Za 35% učenika štednja je vrlo važna za sigurnost i budućnost, dok 31% smatra da je korisna, ali trenutno nije prioritet. Dio učenika (19%) štedi samo kada ima višak novca, a 15% priznaje da ne razmišlja previše o štednji i želi živjeti u trenutku. Rezultati pokazuju da učenici uglavnom imaju pozitivan stav prema štednji, ali ne razvijaju svi jednako odgovorne financijske navike.
9. Razumijevanje financijskih pojmova
Rezultati pokazuju da učenici najbolje razumiju osnovne financijske pojmove poput kamate na zajam i vremenske vrijednosti novca, dok nešto slabije razumiju složeniju tematiku poput složene kamate i diverzifikacije rizika. Kod većine tvrdnji prevladavaju odgovori „da“ i „djelomično“, što ukazuje na osnovno financijsko znanje, ali i potrebu za dodatnim obrazovanjem u području ulaganja i financijskog planiranja.
10. Financijske navike i odgovornost mladih
Velika većina učenika slaže se da je važno znati upravljati novcem, pažljivo planirati troškove te dio novca odvajati za štednju. Također, većina smatra da je važno naučiti kako pametno štedjeti i sigurno investirati. Istodobno, značajan broj učenika odbacuje tvrdnju da je financijska pismenost važna samo za odrasle. Rezultati pokazuju da učenici prepoznaju važnost financijskog obrazovanja već tijekom školovanja te razvijaju svijest o odgovornom upravljanju novcem.
11. Stavovi učenika o financijskoj pismenosti
Rezultati pokazuju izrazito pozitivan stav učenika prema financijskoj pismenosti. Većina učenika slaže se da želi naučiti više o financijama te smatra da mladi trebaju razumjeti pojmove poput osobnog budžeta, štednje, kamata i kartica. Također, velik broj učenika iskazuje interes za radionice i dodatne sadržaje vezane uz financijsku pismenost. Istodobno, dio učenika smatra da u školi nema dovoljno prilika za učenje o financijama, dok se većina ne slaže s tvrdnjom da je financijska pismenost samo dodatno opterećenje. Rezultati pokazuju da učenici prepoznaju važnost financijskog obrazovanja i žele praktična znanja koja će im pomoći u svakodnevnom životu.
12. Osjećaji nakon veće potrošnje novca
Najviše učenika (41) navodi da se nakon veće kupnje osjeća zadovoljno, ali i pomalo zabrinuto zbog potrošenog novca. Dio učenika (26) osjeća neodlučnost i smatra da možda nije trebalo toliko potrošiti, dok se manji broj osjeća potpuno sretno i bez grižnje savjesti. Rezultati ukazuju da učenici često promišljaju o vlastitim financijskim odlukama te osjećaju određenu odgovornost prema novcu.
13. Postupanje s većim iznosom novca
Kada bi dobili veći iznos novca, najveći broj učenika dio bi odvojio za štednju, a ostatak potrošio (33%), dok bi 32% učenika novac spremilo na štedni račun za budućnost. Petina učenika novac bi odmah potrošila na željene stvari, a 13% pokušalo bi ga uložiti kako bi dodatno zaradili. Ovi rezultati pokazuju da većina učenika ipak razmišlja odgovorno i dugoročno kada je riječ o upravljanju novcem.
14. Financijska očekivanja u budućnosti
Za najveći broj učenika (40%) najvažnije je postići financijsku neovisnost i ne ovisiti o tuđem novcu. Njih 27% smatra da su stabilan posao i redovita primanja ključ financijske sigurnosti, dok 23% želi postati bogato i ostvariti materijalne ciljeve. Manji broj učenika želi pokrenuti vlastiti posao ili putovati bez previše razmišljanja o novcu. Rezultati pokazuju da učenici financijsku budućnost prvenstveno povezuju sa sigurnošću i samostalnošću.
15. Najvažnije financijsko pravilo za mlade
Najviše učenika (37%) smatra da je najvažnije naučiti pametno štedjeti i ne trošiti nepotrebno. Dio učenika ističe važnost razumijevanja ulaganja i povećanja novca (27%), dok drugi naglašavaju potrebu izbjegavanja dugova i financijskih problema. Rezultati ukazuju na svijest učenika o važnosti odgovornog upravljanja novcem i financijske stabilnosti.
16. Stavovi o ulaganju novca
Najveći broj učenika (38%) smatra ulaganje previše rizičnim i radije bira sigurnije oblike štednje. Ipak, 29% učenika ulaganje vidi kao dobru priliku za rast novca, ali žele prvo steći više znanja prije nego što krenu ulagati. Dio učenika već pokazuje interes za investiranje i razumije osnovne pojmove ulaganja. Rezultati pokazuju da među učenicima postoji interes za financijska ulaganja, ali i određena nesigurnost zbog nedostatka znanja i iskustva.
17. Stav prema brzim načinima zarade
Gotovo polovica učenika (48%) smatra da brzi načini zarade, poput kladionica ili sličnih aktivnosti, nisu održivi i mogu dovesti do problema. Ipak, 36% učenika smatra da takvi načini mogu biti prilika za povremenu brzu zaradu, dok je 15% zainteresirano isprobati takve opcije. Rezultati pokazuju da dio učenika prepoznaje rizike brzih zarada, ali određena privlačnost takvih načina i dalje postoji među mladima.
18. Procjena financijskog obrazovanja u školi
Najveći broj učenika (44%) smatra da financijsko obrazovanje u školi postoji, ali da bi trebalo biti sadržajnije i opsežnije. Čak 27% učenika smatra da se o financijama u školi govori nedovoljno, dok samo 16% smatra da su naučili mnogo korisnih stvari. Rezultati ukazuju na potrebu dodatnog jačanja financijske pismenosti unutar školskog sustava.
19. Što bi učenici željeli učiti o financijama
Najviše učenika željelo bi naučiti kako investirati i povećati novac (40%), dok 30% želi naučiti upravljati osobnim budžetom i štedjeti. Dio učenika zanima kako izbjeći dugove i financijske probleme, a dio kako pokrenuti vlastiti posao i zaraditi. Rezultati pokazuju da učenici žele konkretna i praktična znanja koja mogu primijeniti u stvarnom životu.
20. Kako učenici žele učiti o financijama
Učenici najviše preferiraju praktične radionice i simulacije stvarnih situacija (36 učenika) te predavanja stručnjaka iz financijskog sektora (35 učenika). Velik interes postoji i za edukativne igre i digitalne aplikacije. S druge strane, klasični školski sati i udžbenici imaju najmanju podršku među učenicima. Rezultati jasno pokazuju da učenici žele suvremen, interaktivan i praktičan pristup financijskom obrazovanju.
Zaključak
Rezultati istraživanja pokazuju da učenici prepoznaju važnost financijske pismenosti te uglavnom imaju pozitivan i odgovoran odnos prema novcu. Većina učenika razumije osnovne financijske pojmove, razvija navike štednje i svjesna je važnosti planiranja troškova te financijske sigurnosti u budućnosti.
Istraživanje također pokazuje da učenici žele dodatno razvijati financijska znanja, posebno u području ulaganja, upravljanja osobnim budžetom, štednje i donošenja odgovornih financijskih odluka. Iako dio učenika pokazuje određenu nesigurnost kada je riječ o investiranju i upravljanju novcem, vidljiv je interes za učenjem i stjecanjem praktičnih iskustava.
Posebno je značajan podatak da učenici preferiraju praktične i interaktivne oblike učenja poput radionica, simulacija stvarnih situacija, predavanja stručnjaka i digitalnih alata, dok tradicionalni oblici nastave imaju znatno manju privlačnost.
Rezultati ukazuju i na potrebu snažnijeg uključivanja financijske pismenosti u obrazovni sustav kako bi učenici stekli znanja i vještine potrebne za odgovorno upravljanje novcem, donošenje sigurnih financijskih odluka i kvalitetniju pripremu za svakodnevni život i tržište rada.
