Umjetna inteligencija kao dio svakodnevice učenika
Umjetna inteligencija posljednjih je godina postala sastavni dio života mladih. Od pisanja sastava i rješavanja zadataka do prevođenja, istraživanja i pronalaska informacija, AI alati poput ChatGPT-a, Copilota ili Grammarlyja sve češće postaju pomoćnici u učenju. Istovremeno se otvaraju brojna pitanja o njihovom utjecaju na obrazovanje, samostalnost učenika i kvalitetu znanja. Razvija li umjetna inteligencija sposobnosti učenika ili ih postupno navikava na gotova rješenja? Može li unaprijediti nastavu ili predstavlja prijetnju kritičkom mišljenju i stvarnom razumijevanju sadržaja?
Potaknute upravo tim pitanjima, nastavnice Marije Istenić i Sanje Balić provele su istraživanje pod nazivom „Učenici i umjetna inteligencija – Prijatelj ili prijetnja obrazovanju?“ u razdoblju od 4. do 22. svibnja 2026. godine među učenicima trećih i četvrtih razreda Komercijalno-trgovačke škole Split.

U istraživanju je sudjelovalo 127 učenika, a cilj istraživanja bio je ispitati koliko često učenici koriste umjetnu inteligenciju, na koje načine je primjenjuju u obrazovanju te kako procjenjuju njezin utjecaj na učenje, nastavu i budućnost obrazovanja.
Koliko učenici koriste umjetnu inteligenciju?
Rezultati istraživanja pokazali su kako je umjetna inteligencija već postala važan dio svakodnevice učenika. Čak 35% učenika koristi AI svakodnevno, dok je dodatnih 28% koristi često. Samo mali broj učenika navodi da uopće ne koristi ovakve alate, što potvrđuje koliko se tehnologija brzo integrirala u obrazovni proces i svakodnevne školske obveze.

Učenici umjetnu inteligenciju najčešće koriste za rješavanje zadataka, objašnjavanje gradiva, pisanje sastava i pronalazak ideja za školske aktivnosti. Velik broj učenika koristi AI kao pomoć pri učenju i organizaciji rada, a rezultati pokazuju da učenici tehnologiju uglavnom doživljavaju kao alat koji im može olakšati i ubrzati izvršavanje školskih obveza.
AI u nastavi – pomoć ili zamjena za nastavnika?
Iako učenici prepoznaju brojne prednosti umjetne inteligencije, rezultati pokazuju kako i dalje ne žele potpunu zamjenu ljudskog faktora u obrazovanju. Više od polovice učenika smatra da umjetna inteligencija može pomoći nastavnicima, ali ih ne može zamijeniti. Učenici i dalje prepoznaju važnost nastavnika kao osobe koja pruža podršku, razumijevanje, komunikaciju i emocionalnu povezanost koju tehnologija ne može nadomjestiti.

Također, većina učenika smatra da umjetna inteligencija može samo djelomično zamijeniti ljudski rad, dok tek manji broj vjeruje da bi mogla potpuno preuzeti ljudske poslove i odluke. Takvi rezultati pokazuju da učenici AI vide prvenstveno kao pomoćni alat, a ne kao potpunu zamjenu za čovjeka.
Odgovorno korištenje i svijest o rizicima
Posebno je zanimljivo da većina učenika smatra kako je korištenje umjetne inteligencije u školi prihvatljivo samo uz vlastiti rad i jasno definirana pravila. Čak 69% učenika podržava korištenje AI-a u nastavi, ali uz određena ograničenja i odgovorno korištenje.

Rezultati su također pokazali kako učenici imaju razvijenu svijest o mogućim opasnostima umjetne inteligencije. Velik broj učenika smatra da AI može povećati širenje lažnih informacija, utjecati na privatnost te dovesti do prevelikog oslanjanja na tehnologiju. Posebno zabrinjava podatak da velik broj učenika ne provjerava uvijek točnost informacija koje dobivaju putem AI alata. Samo četvrtina učenika navodi da uvijek provjerava informacije koje umjetna inteligencija pruža, dok većina to čini samo povremeno.
Takvi rezultati jasno pokazuju koliko je važno razvijati kritičko mišljenje, informacijsku pismenost i odgovorno korištenje digitalnih tehnologija kako bi učenici znali razlikovati korisne informacije od netočnih ili manipulativnih sadržaja.
Utjecaj umjetne inteligencije na učenje i motivaciju
Kada je riječ o utjecaju umjetne inteligencije na učenje, rezultati istraživanja pokazuju podijeljena mišljenja. Dio učenika smatra da im AI pomaže da bolje razumiju gradivo i brže dolaze do informacija, dok značajan broj učenika priznaje da im umjetna inteligencija prvenstveno ubrzava rad, ali ne doprinosi nužno većem znanju.

Istraživanje je pokazalo i da umjetna inteligencija kod dijela učenika povećava motivaciju za učenje jer im omogućuje lakši pristup informacijama i brže rješavanje zadataka. Ipak, dio učenika upozorava da preveliko oslanjanje na AI može smanjiti samostalnost i trud tijekom učenja.
Budućnost obrazovanja i umjetna inteligencija
Većina učenika smatra da umjetna inteligencija može unaprijediti obrazovanje, osobito kroz bržu provjeru znanja, individualizirani pristup učenju, lakše objašnjavanje gradiva i uštedu vremena. Najviše učenika smatra da bi AI bio posebno koristan u učenju stranih jezika, matematike i hrvatskog jezika.

Zanimljivo je i da velik broj učenika podržava ideju uvođenja posebnog predmeta o umjetnoj inteligenciji, barem kao izbornog predmeta. Takvi rezultati pokazuju da učenici žele bolje razumjeti tehnologiju koja sve snažnije oblikuje suvremeni svijet te smatraju da škola treba pratiti promjene koje donosi digitalno doba.
Zaključak
Rezultati istraživanja potvrđuju da učenici umjetnu inteligenciju ne doživljavaju isključivo kao prijetnju, ali ni kao savršeno rješenje. Većina učenika vidi AI kao alat koji može olakšati učenje i organizaciju rada, ali istovremeno smatra da su ljudsko znanje, odgovornost, kreativnost i kritičko promišljanje nezamjenjivi.
U vremenu kada umjetna inteligencija ubrzano mijenja način učenja, rada i komunikacije, škole se nalaze pred velikim izazovom – kako učenike pripremiti za odgovorno korištenje novih tehnologija. Umjetna inteligencija više nije tehnologija budućnosti – ona je već sada dio učionice, školskih zadataka i svakodnevnog života učenika. No upravo zato obrazovanje mora ostati korak ispred tehnologije.
Rezultati istraživanja pružaju vrijedan uvid u način na koji učenici doživljavaju umjetnu inteligenciju, koriste digitalne alate i promišljaju o tehnologiji koja sve snažnije oblikuje svakodnevni život. Takvi podaci mogu biti važan poticaj za prilagodbu nastavnih pristupa, razvoj kritičkog mišljenja i stvaranje okruženja u kojem će učenici tehnologiju koristiti odgovorno, promišljeno i svrhovito.
Cilj škole ne smije biti samo poučiti učenike kako koristiti umjetnu inteligenciju, nego ih naučiti kako razmišljati, propitivati, provjeravati informacije i odgovorno koristiti tehnologiju. Znanje, kritičko mišljenje, etičnost i ljudska odgovornost i dalje ostaju najvažniji temelji kvalitetnog obrazovanja, a upravo će sposobnost mudrog korištenja tehnologije biti jedna od ključnih vještina budućnosti.
Rezultati istraživanja


