Kvalitetno obrazovanje ne temelji se samo na kurikulumu, scenarijima poučavanja i nastavnim sadržajima, već i na razumijevanju iskustava, potreba i stavova učenika kao njegovih najvažnijih sudionika. U vremenu brzih društvenih i tehnoloških promjena, obrazovni sustav mora se kontinuirano prilagođavati kako bi odgovorio na izazove suvremenog društva i tržišta rada.
Upravo s tim ciljem, od 12. do 30. siječnja 2026. godine Marija Istenić i Ivana Čota provele su istraživanje među učenicima komercijalnog smjera u Komercijalno-trgovačkoj školi Split, nastojeći ispitati njihove stavove o kvaliteti obrazovanja, nastavnim metodama te pripremljenosti za buduće obrazovanje i profesionalni razvoj.
Ciljevi istraživanja
Glavni cilj istraživanja bio je analizirati percepciju učenika o obrazovnom sustavu te utvrditi u kojoj mjeri on odgovara njihovim potrebama i očekivanjima.
Specifični ciljevi bili su usmjereni na dublje razumijevanje različitih aspekata obrazovanja iz perspektive učenika. Istraživanjem se nastojalo utvrditi koliko učenici smatraju obrazovanje važnim za svoju budućnost, kao i koji su njihovi glavni motivi za učenje. Posebna pažnja posvećena je procjeni kvalitete i zanimljivosti nastavnih sadržaja te analizi nastavnih metoda i razine aktivnog sudjelovanja učenika u nastavi.
Također, ispitani su stavovi učenika o sustavu ocjenjivanja i njegovoj pravednosti, kao i zastupljenost praktičnih i životnih vještina u nastavi. Istraživanje je obuhvatilo i povezanost obrazovanja s potrebama tržišta rada te razinu pripremljenosti učenika za buduće izazove.
Na kraju, poseban naglasak stavljen je na spremnost učenika na promjene i modernizaciju nastavnog procesa, uključujući primjenu suvremenih metoda rada, tehnologija i aktualnih sadržaja.
Metodologija istraživanja
Istraživanje je provedeno metodom anonimne online ankete u kojoj su sudjelovala ukupno 224 učenika komercijalnog smjera. Upitnik se sastojao od 30 pitanja zatvorenog tipa, a rezultati su analizirani kvantitativno i prikazani u postocima.
Pitanja su obuhvatila ključne aspekte obrazovanja, uključujući motivaciju za učenje, kvalitetu nastavnog procesa, korištenje suvremenih tehnologija, načine ocjenjivanja, razvoj vještina te pripremljenost za daljnje obrazovanje i tržište rada.
Analiza rezultata
Rezultati istraživanja pokazuju da većina učenika prepoznaje važnost obrazovanja – gotovo 60% smatra ga važnim ili vrlo važnim za svoju budućnost. Kao glavni motiv za učenje najčešće navode buduće zaposlenje, što potvrđuje njihovu usmjerenost prema praktičnoj primjeni znanja.
Kada je riječ o obrazovnom sustavu, učenici zauzimaju umjereno kritičan stav. Više od polovice smatra da sustav samo djelomično odgovara potrebama današnjeg društva, dok tek manji dio izražava potpuno zadovoljstvo.
Količina gradiva ističe se kao jedan od glavnih problema – čak 55% učenika smatra da je prevelika. Iako većina ocjenjuje tempo nastave kao primjeren, trećina učenika smatra da je nastava prebrza. Nastavni sadržaji pritom se često doživljavaju kao nedovoljno zanimljivi i motivirajući.
Učenici jasno preferiraju aktivne oblike učenja. Kao najučinkovitije metode izdvajaju praktični rad i rasprave, dok predavački oblik nastave ima najmanju podršku. Iako je tehnologija prisutna u nastavi, učenici smatraju da postoji prostor za njezinu češću i kvalitetniju primjenu.
Sustav ocjenjivanja također izaziva nepovjerenje – većina učenika smatra da ocjene samo djelomično odražavaju njihovo znanje, a značajan broj ih smatra i nerealnima. Zbog toga učenici ističu potrebu za većim naglaskom na projektima, praktičnom radu i kontinuiranom praćenju aktivnosti.
Rezultati nadalje pokazuju da praktične i životne vještine nisu dovoljno zastupljene u nastavi, a povezanost teorije s realnim poslovnim situacijama često je nedovoljna. To se odražava i na percepciju pripremljenosti učenika za tržište rada.
U području školskog okruženja većina učenika osjeća se sigurno i prihvaćeno, što predstavlja pozitivan aspekt. Ipak, dio učenika smatra da škola ne posvećuje dovoljno pažnje mentalnom zdravlju te da njihovo mišljenje nije uvijek dovoljno uvaženo.
Kada je riječ o budućnosti, učenici pokazuju otvorenost prema promjenama. Više od polovice smatra da bi trebali imati veći utjecaj na oblikovanje nastave, dok gotovo polovica podržava modernizaciju obrazovanja, čak i uz veće zahtjeve.
Zaključak
Provedeno istraživanje ukazuje na jasnu potrebu za daljnjim razvojem i modernizacijom obrazovnog sustava. Iako učenici prepoznaju važnost obrazovanja i pokazuju spremnost na učenje, istovremeno ističu niz izazova koji utječu na kvalitetu nastavnog procesa.
Posebno se naglašava potreba za smanjenjem opterećenja gradivom, povećanjem zanimljivosti nastavnih sadržaja te većim uključivanjem učenika u nastavu. Također, važno je dodatno razvijati praktične i životne vještine te jačati povezanost obrazovanja s tržištem rada.
Rezultati ukazuju i na potrebu unaprjeđenja sustava ocjenjivanja, veće primjene suvremenih tehnologija te osnaživanja uloge učenika u obrazovnom procesu.
Zaključno, učenici pokazuju spremnost za promjene i modernizaciju obrazovanja, što predstavlja važan temelj za buduće unaprjeđenje školskog sustava. Uvažavanje njihovih stavova može značajno doprinijeti stvaranju kvalitetnijeg, relevantnijeg i suvremenijeg obrazovnog sustava.
Rezultati istraživanja
