U vremenu u kojem su društvene mreže, internetski portali, influenceri i digitalni sadržaji postali sastavni dio svakodnevice mladih, pitanje medijske pismenosti postaje važnije nego ikada prije. Učenici svakodnevno primaju golemu količinu informacija, komentiraju ih, dijele i stvaraju vlastite sadržaje, no pritom se često postavlja pitanje – koliko zapravo razumiju sadržaje koje prate i koliko kritički promišljaju informacije koje do njih dolaze?
Povodom promicanja važnosti medijske pismenosti i razvoja kritičkog mišljenja, nastavnice Marija Istenić i Ivana Čota, od 9. do 24. travnja 2026. godine, provele su istraživanje pod nazivom „Istina ili algoritam? – medijska pismenost učenika u digitalnom dobu“ među učenicima trećih i četvrtih razreda Komercijalno-trgovačke škole Split.
Cilj istraživanja bio je ispitati navike učenika u korištenju medija i digitalnih sadržaja, njihovu sposobnost prepoznavanja dezinformacija i manipulativnih sadržaja te razinu svijesti o utjecaju medija, algoritama i društvenih mreža na oblikovanje mišljenja i ponašanja mladih.
U istraživanju je sudjelovalo 128 učenika, a anketa je provedena anonimno putem Google Forms obrasca. Upitnik je sadržavao 30 pitanja povezanih s korištenjem interneta, društvenih mreža, influencerima, medijskim sadržajima, digitalnom privatnošću i kritičkim promišljanjem informacija.
Vrijeme provedeno u digitalnom okruženju
Rezultati istraživanja pokazali su da učenici velik dio slobodnog vremena provode koristeći digitalne uređaje. Čak 41% učenika provodi više od pet sati dnevno koristeći mobitel, računalo ili televiziju, dok dodatnih 30% učenika provodi između tri i pet sati dnevno u digitalnom okruženju. Dobiveni rezultati potvrđuju koliko su digitalni sadržaji postali sastavni dio svakodnevice mladih.
Internet učenici najčešće koriste za komunikaciju na društvenim mrežama, gledanje video sadržaja i filmova, slušanje glazbe te korištenje AI alata. Značajan broj učenika internet koristi i za učenje, istraživanje i pronalaženje informacija, što pokazuje kako digitalne platforme danas imaju važnu obrazovnu, ali i zabavnu ulogu.
Kritičko promišljanje i provjera informacija
Istraživanje je pokazalo kako dio učenika ima poteškoće u procjenjivanju točnosti informacija pronađenih na internetu. Većina učenika navodi da im je ponekad teško procijeniti jesu li informacije vjerodostojne, dok dio učenika smatra da bi im dodatna edukacija o pretraživanju i provjeri informacija bila korisna.
Rezultati također pokazuju kako su učenici svjesni postojanja dezinformacija i lažnih vijesti u medijima. Čak 38% učenika smatra da su svakodnevno izloženi lažnim vijestima, dok dodatnih 35% učenika navodi da ih primjećuje povremeno.
Učenici uglavnom razumiju da različiti mediji iste informacije mogu prikazivati na različite načine te da način prezentacije vijesti često ovisi o interesima publike, uredničkoj politici ili načinu oblikovanja sadržaja. Većina učenika također prepoznaje da vijesti često koriste dramatizaciju i emocionalni pristup kako bi privukle pažnju gledatelja.
Utjecaj algoritama i društvenih mreža
Rezultati pokazuju da većina učenika razumije kako društvene mreže koriste algoritme koji korisnicima prikazuju sadržaj prilagođen njihovim interesima i prethodnim aktivnostima. Ipak, dio učenika još uvijek nije dovoljno svjestan koliko algoritmi mogu utjecati na informacije koje svakodnevno vide i način na koji oblikuju njihova mišljenja.
Istraživanje je pokazalo i snažan utjecaj influencera na mlade. Polovica učenika prati influencere na društvenim mrežama, a čak 64% učenika priznaje da je barem jednom poželjelo ili kupilo određeni proizvod zbog preporuke influencera.
Većina učenika istovremeno razumije kako influenceri često promoviraju proizvode zbog plaćenih suradnji, što pokazuje određenu razinu svijesti o komercijalnoj pozadini influencer marketinga.
Digitalna privatnost i sigurnost
Iako većina učenika zna što su web kolačići (cookies), rezultati pokazuju kako velik broj učenika ne čita detaljno što prihvaća klikom na opciju „prihvaćam sve“. Samo manji dio učenika uvijek pažljivo pročita uvjete korištenja i postavke privatnosti.
Rezultati ukazuju na potrebu dodatnog razvoja digitalne sigurnosti i odgovornog ponašanja na internetu, posebno kada je riječ o zaštiti osobnih podataka i razumijevanju načina na koji digitalne platforme prikupljaju informacije o korisnicima.
Odnos učenika prema medijima i knjizi
Istraživanje je pokazalo kako učenici i dalje koriste različite medijske sadržaje poput televizije, internetskih portala i društvenih mreža, pri čemu najviše prate dokumentarne sadržaje, sport, kriminalističke serije i reality emisije.
Kada je riječ o knjigama i školskoj knjižnici, rezultati pokazuju kako dio učenika knjižnicu koristi prvenstveno zbog obvezne lektire, dok značajan broj učenika uopće ne koristi usluge školske knjižnice. Većina učenika knjigu i dalje povezuje s učenjem i školskim obvezama, dok manji broj učenika čitanje doživljava kao izvor zabave, opuštanja i osobnog razvoja.
Potreba za većom zastupljenošću medijske pismenosti
Učenici smatraju da bi medijska pismenost trebala imati značajnije mjesto u školskom obrazovanju.
Najviše ih zanimaju teme povezane s prepoznavanjem lažnih vijesti i dezinformacija, utjecajem društvenih mreža na mentalno zdravlje, zaštitom privatnosti i analizom medijskih sadržaja.
Čak 59% učenika smatra da bi obrazovanje iz područja medijske pismenosti trebalo biti više uključeno u školske kurikulume, što jasno pokazuje potrebu za sustavnijim razvojem medijskih kompetencija kod mladih.
Zaključak
Rezultati istraživanja jasno pokazuju da učenici žive u svijetu stalne povezanosti, brzih informacija i snažnog utjecaja digitalnih medija. Internet, društvene mreže i različiti online sadržaji postali su neizostavan dio njihove svakodnevice, ali istovremeno i prostor u kojem se granica između istine, manipulacije i zabave često teško prepoznaje.
Iako učenici pokazuju određenu razinu svijesti o lažnim vijestima, algoritmima, prikrivenom oglašavanju i utjecaju influencera, rezultati istraživanja otkrivaju kako velik broj mladih još uvijek informacije prihvaća površno, rijetko provjerava izvore i nije u potpunosti svjestan koliko mediji oblikuju njihove stavove, mišljenja i odluke. Posebno zabrinjava činjenica da učenici svakodnevno provode velik broj sati u digitalnom okruženju, dok istovremeno dio njih teško procjenjuje vjerodostojnost sadržaja kojima su izloženi.
S druge strane, istraživanje pokazuje i pozitivne pomake. Učenici prepoznaju važnost medijske pismenosti, žele više učiti o dezinformacijama, zaštiti privatnosti, utjecaju društvenih mreža i kritičkoj analizi sadržaja te smatraju da bi takve teme trebale imati značajnije mjesto u školskom obrazovanju. Upravo to pokazuje da mladi nisu pasivni korisnici medija, nego generacija koja želi razumjeti digitalni svijet u kojem odrasta.
Dobiveni rezultati predstavljaju vrijedan pokazatelj potreba i interesa učenika te mogu poslužiti kao važan temelj za unapređenje obrazovnog procesa. Veća zastupljenost medijske pismenosti, kritičkog promišljanja i digitalne sigurnosti u nastavi može značajno doprinijeti razvoju odgovornih, informiranih i samostalnih mladih ljudi koji će znati kritički promatrati medijske sadržaje i donositi promišljene odluke u suvremenom digitalnom društvu.
Rezultati istraživanja
